Croatia

Authors: Valentina Stojaković i Katarina Marković Dana 7.11.2023. Večernji list i Index.hr objavili su članak o osobi koja je završila na hitnom prijemu jer je zadobila teške ozljede sluznice i želudca uslijed konzumacije vode Romequelle u jednom riječkom kafiću. Građani su upozoreni da ne konzumiraju  proizvode koje pripadaju Coca – Cola company. Odmah smo posumnjali da je članak lažan jer autor članka nije poznat. Zatim smo pratili situaciju i nitko u našoj okolini nije povukao proizvode Coca Cole company iz prodaje. U međuvremenu se javilo 30 -ak ljudi s Riječkog područja prijavljujući tegobe. Psihijatar, doktor Stipe Drmić izjavio je za medije da je riječ o psihogenoj reakciji te psihosomatskom reagiranju na vijest zbog čega se mnogo ljudi prijavilo sa simptomima trovanja. Stvorila se atmosfera straha i povećala anksioznost opće populacije. Potvrdu da je vijest lažna dobili smo samospoznajom jer država nije poduzela određene mjere u vezi ovog slučaja, a Konzum je dana 10.11.2023. objavio vijest na društvenim mrežama da se svi proizvodi Coca Cole company smatraju ispravnima te da su dostupni u prodaji. S obzirom da nitko od nadlažnih institucija nije pravovremeno reagirao, prepoznali smo da je riječ o lažnoj vijesti. English: On November 7, 2023, Večernji list and Index.hr published an article about an individual who ended up in emergency care due to severe injuries to the mucous membrane and stomach caused by consuming Romaquelle water in a café in Rijeka. Citizens were warned not to consume products belonging to the Coca-Cola Company. We immediately suspected the article was false because the author was unknown. Subsequently, we monitored the situation, and no one in our vicinity withdrew Coca-Cola Company products from sale. In the meantime, around 30 people from the Rijeka area reported symptoms. Psychiatrist Dr. Stipe Drmić stated to the media that it was a psychogenic reaction and psychosomatic response to the news. An atmosphere of fear developed, and the general population’s anxiety increased, leading people to report symptoms of poisoning. We confirmed that the news was false through self-awareness because the state did not take specific measures regarding this case, and Konzum store announced on November 10, 2023, on social media that all Coca-Cola Company products are considered safe and available for sale. Given that none of the relevant authorities reacted promptly, we recognized that it was a fake news story.

In addressing the challenge of fake news, Croatian media employs diverse strategies to ensure quality information for their readers. Journalists increasingly rely on fact-checking tools and platforms, such as Faktograf.hr and H-Alter.org, to uncover false news and disinformation. Digital platforms, like Facebook, have also intensified efforts to recognize and curb the spread of unverified information. On the other hand, journalists are making additional efforts in investigative journalism and analysis, exposing disinformation and providing the public with timely and accurate information. Educating journalists on the specifics of combating fake news has become a crucial component in preserving journalistic integrity. The most well-known investigative journalists in Croatia are Domagoj Margetić, Danka Derifaj, Maja Sever, Boris Dežulović. “Investigative journalists in Croatia not only face frequent attacks and financial penalties but also endure public condemnation, suffering severe consequences for their investigative work. For example, recently, Domagoj Margetić went on a hunger strike because Serbian authorities banned him from entering the country, a restriction imposed due to his investigations into the former head of the security service. Boris Dežulović, a well-known investigative journalist, has faced numerous fines for emotional distress. These fines, legally confirmed in court, are paid by Dežulović as the accused party. In many cases, individuals behind these lawsuits are often members of the ruling party, and sometimes individuals associated with the Catholic Church (such as Željka Markić).Finally, investigative journalists fight daily not only against fake news but also media manipulation in the Croatian media landscape. To improve the situation in Croatian media further, it is essential to work on raising the level of media literacy in society, especially among young people. Introducing media literacy into the school curriculum is crucial to shaping future generations who can critically analyze information, differentiate credible sources from false ones, and responsibly use media. Media literacy education should start as early as primary school, tailored to the age of children and the development of their digital skills. Overall, the joint effort of the media, journalist education, and the integration of media literacy into the educational system, along with the contributions of fact-checking platforms such as Faktograf.hr and H-Alter.org, are crucial steps in combating fake news and strengthening media responsibility in Croatia.

Fake news ili lažne vijesti medijskapismenost.hr definira kao objave i članke koji su temeljeni na lažnim informacijama, upakirani tako da izgledaju kao prava vijest s ciljem da zavaraju čitatelje radi financijske ili ideološke dobiti. Kad se govori o lažnim vijestima, često se upotrebljavaju i termini dezinformacija (lažna, netočna ili zavaravajuća informacija dizajnirana, predstavljena i distribuirana s ciljem namjernog izazivanja štete i/ili ostvarenja osobne dobiti. Namjera je obmana, a pojavljuje se u različitim oblicima uključujući tekstove, videa, fotografije i ilustracije, a može oponašati i izgled vijesti.), misinformacija (informacije koje su neistinite, ali nisu stvorene s namjerom nanošenja štete; zavaravajuće ili netočne informacije koje ljudi dijele, a da ih nisu prepoznali kao takve, odnosno, vjeruju da su činjenice) i malinformacija (informacije koje se temelje na stvarnosti, ali koriste se za nanošenje štete nekoj osobi, organizaciji ili zemlji. Primjer je dijeljenje nečijih intimnih forografija bez pristanka). Ovi termini često se koriste kao istoznačnice budući da je tanka linija između jednih i drugih. (Izvor: https://www.medijskapismenost.hr/razlike-izmedu-dezinformacija-misinformacija-i-malinformacija/. ) Danas je u Hrvatskoj, kao i u većini država u svijetu, zastupljenost lažnih vijesti u medijskom prostoru ogromna, a najzastupljenije su na društvenim mrežama i  mobilnim aplikacijama za komuniciranje. Više od polovice ispitanika u Europskoj uniji najmanje jednom tjedno ili češće susreće se s objavama za koje smatraju da pogrešno predstavljaju stvarnost ili su netočne. U Hrvatskoj je taj postotak i viši od prosjeka Europske unije – čak 62 posto ispitanika tvrdi da su izloženi dezinformacijama i lažnim vijestima barem jednom tjedno. (Izvor: dr. sc. Iva Nenadić i dr. sc. Milica Vučković, Dezinformacije, edukativna brošura i vježbe za razumijevanje problema dezinformacija, Zagreb, 2021. Materijal je nastao u sklopu projekta Dani medijske pismenosti). Lažne vijesti najbrže i najlakše se šire kada su u pitanju političke vijesti i neki politički događaji, te za vrijeme izvanrednih i iznenadnih situacija kada je potreba za informacijama velika, a kada relevantne institucije ne osiguraju brzo točne informacije. Tada se javlja idealan prostor za širenje lažnih vijesti. Najviše takvih situacija događalo se za vrijeme pandemije COVID-19 kad se u medijima često manipuliralo brojkama zaraženih i umrlih od virusa, kao i lažnim snimkama različitih prosvjeda uzrokovanih lock down-ovima; te za vrijeme potresa koji je pogodio Zagreb i Petrinju 2020. godine gdje smo bili svjedoci širenja dezinformacija putem moblinih aplikacija za komuniciranje kojima se zastrašivalo ljude o novom potresu koji treba uslijediti za nekoliko sati. U Hrvatskoj postoji nekoliko portala koji između ostalog, dosta prostora ostavljaju za tzv. žutilo gdje se može pročitati pregršt lažnih i rubnih informacija koje najčešće prepoznajemo po tzv. bombastičnim i senzacionalističkim naslovima i po tome da ne slijede osnovno novinarsko pravilo, odnosno 5W+1H (who, what, when, where, why i how).   Tradicionalni mediji u Hrvatskoj većinom ne šire lažne vijesti i generalno im se može vjerovati. Najveći problem predstavljaju lažne vijesti na društvenim mrežama gdje ne postoje potrebni filteri i najčešće pogađaju osjetljive skupine ljudi koji su slabije medijski pismeni. Kako bismo se mogli obraniti od lažnih vijesti važno ih je znati prepoznati, a za provjeru informacija je prema savjetu publikacije „Dezinformacije, edukativna brošura i vježbe za razumijevanje problema dezinformacija“ najbolje koristiti sljedećih 5 koraka: U Hrvatskoj je 2015. pokrenut Faktograf.hr kao suizdavački projekt Hrvatskog novinarskog društva i Gonga, a od 2021. djeluje kao zasebna organizacija- Udruga Faktograf. Faktograf.hr je prvi hrvatski medij specijaliziran za fact-checking, tj. provjeru činjenične točnosti tvrdnji u javnom prostoru. Zahvaljujući Faktografu i njihovoj metodologiji, te stranačkoj neutralnosti i nepristranosti, moguće je pravovremeno doći do točnih informacija. Isto tako, portal za medijsku pismenost, medijskapismenost.hr, nudi mnoštvo publikacija kojima se jača medijska pismenost, što uvelike pomaže u prepoznavanju i obrani od lažnih vijesti. Linkovi:  www.faktograf.hr www.medijskapismenost.hr