Fake news ili lažne vijesti medijskapismenost.hr definira kao objave i članke koji su temeljeni na lažnim informacijama, upakirani tako da izgledaju kao prava vijest s ciljem da zavaraju čitatelje radi financijske ili ideološke dobiti. Kad se govori o lažnim vijestima, često se upotrebljavaju i termini dezinformacija (lažna, netočna ili zavaravajuća informacija dizajnirana, predstavljena i distribuirana s ciljem namjernog izazivanja štete i/ili ostvarenja osobne dobiti. Namjera je obmana, a pojavljuje se u različitim oblicima uključujući tekstove, videa, fotografije i ilustracije, a može oponašati i izgled vijesti.), misinformacija (informacije koje su neistinite, ali nisu stvorene s namjerom nanošenja štete; zavaravajuće ili netočne informacije koje ljudi dijele, a da ih nisu prepoznali kao takve, odnosno, vjeruju da su činjenice) i malinformacija (informacije koje se temelje na stvarnosti, ali koriste se za nanošenje štete nekoj osobi, organizaciji ili zemlji. Primjer je dijeljenje nečijih intimnih forografija bez pristanka). Ovi termini često se koriste kao istoznačnice budući da je tanka linija između jednih i drugih. (Izvor: https://www.medijskapismenost.hr/razlike-izmedu-dezinformacija-misinformacija-i-malinformacija/. )
Danas je u Hrvatskoj, kao i u većini država u svijetu, zastupljenost lažnih vijesti u medijskom prostoru ogromna, a najzastupljenije su na društvenim mrežama i mobilnim aplikacijama za komuniciranje.
Više od polovice ispitanika u Europskoj uniji najmanje jednom tjedno ili češće susreće se s objavama za koje smatraju da pogrešno predstavljaju stvarnost ili su netočne. U Hrvatskoj je taj postotak i viši od prosjeka Europske unije – čak 62 posto ispitanika tvrdi da su izloženi dezinformacijama i lažnim vijestima barem jednom tjedno. (Izvor: dr. sc. Iva Nenadić i dr. sc. Milica Vučković, Dezinformacije, edukativna brošura i vježbe za razumijevanje problema dezinformacija, Zagreb, 2021. Materijal je nastao u sklopu projekta Dani medijske pismenosti).
Lažne vijesti najbrže i najlakše se šire kada su u pitanju političke vijesti i neki politički događaji, te za vrijeme izvanrednih i iznenadnih situacija kada je potreba za informacijama velika, a kada relevantne institucije ne osiguraju brzo točne informacije. Tada se javlja idealan prostor za širenje lažnih vijesti. Najviše takvih situacija događalo se za vrijeme pandemije COVID-19 kad se u medijima često manipuliralo brojkama zaraženih i umrlih od virusa, kao i lažnim snimkama različitih prosvjeda uzrokovanih lock down-ovima; te za vrijeme potresa koji je pogodio Zagreb i Petrinju 2020. godine gdje smo bili svjedoci širenja dezinformacija putem moblinih aplikacija za komuniciranje kojima se zastrašivalo ljude o novom potresu koji treba uslijediti za nekoliko sati.
U Hrvatskoj postoji nekoliko portala koji između ostalog, dosta prostora ostavljaju za tzv. žutilo gdje se može pročitati pregršt lažnih i rubnih informacija koje najčešće prepoznajemo po tzv. bombastičnim i senzacionalističkim naslovima i po tome da ne slijede osnovno novinarsko pravilo, odnosno 5W+1H (who, what, when, where, why i how).
Tradicionalni mediji u Hrvatskoj većinom ne šire lažne vijesti i generalno im se može vjerovati. Najveći problem predstavljaju lažne vijesti na društvenim mrežama gdje ne postoje potrebni filteri i najčešće pogađaju osjetljive skupine ljudi koji su slabije medijski pismeni.
Kako bismo se mogli obraniti od lažnih vijesti važno ih je znati prepoznati, a za provjeru informacija je prema savjetu publikacije „Dezinformacije, edukativna brošura i vježbe za razumijevanje problema dezinformacija“ najbolje koristiti sljedećih 5 koraka:
- Pronaći podrijetlo sadržaja, odnosno utvrdili tko je prvi objavio taj sadržaj
- Pronaći izvor sadržaj te utvrditi je li isti vjerodostojan
- Provjeriti kada je nastao sadržaj. Ovo se odnosi i na fotografije koje prate sadržaj jer one često mogu predstavljati neki drugi događaj
- Kada je riječ o društvenim mrežama, provjeriti mjesto gdje je određeni sadržaj snimljen
- Provjeriti zašto je sadržaj napisan ili snimljen, te pokušati razumjeti motivaciju osobe koja je sadržaj objavila.
U Hrvatskoj je 2015. pokrenut Faktograf.hr kao suizdavački projekt Hrvatskog novinarskog društva i Gonga, a od 2021. djeluje kao zasebna organizacija- Udruga Faktograf. Faktograf.hr je prvi hrvatski medij specijaliziran za fact-checking, tj. provjeru činjenične točnosti tvrdnji u javnom prostoru. Zahvaljujući Faktografu i njihovoj metodologiji, te stranačkoj neutralnosti i nepristranosti, moguće je pravovremeno doći do točnih informacija. Isto tako, portal za medijsku pismenost, medijskapismenost.hr, nudi mnoštvo publikacija kojima se jača medijska pismenost, što uvelike pomaže u prepoznavanju i obrani od lažnih vijesti.
Linkovi: